Osvrt na Akcijski plan Europske komisije za integraciju i uključivanje (2021. – 2027.)
U prethodnim člancima opsežno smo pisali o rastućem fenomenu migracije iz trećih zemalja u Europu, kao i o važnosti integracije doseljenika u svrhu uspješnog suživota s domaćim stanovništvom. Unutar svog zakonodavnog okvira, Europska unija ima podijeljenu nadležnost kada je u pitanju politika zakonitih migracija te podupiruću nadležnost po pitanjima integracijske politike (UFEU, čl. 79, st. 2). U prijevodu, to znači da Europska unija stvara zajedničke standarde u području zakonite imigracijske politike koji zatim moraju biti usklađeni sa zakonodavstvom država članica, no nema ovlasti za harmonizaciju integracijske politike već tek može provoditi mjere potpore, koordinacije i dopune (UFEU, čl. 79, st. 4). Primjer zajedničke imigracijske politike je nedavni Pakt o migraciji i azilu, izglasan u travnju 2024. te koji će stupiti na snagu u lipnju 2026. (Europska komisija, 2024). S druge strane, vjerojatno najbitniji dokument Europske unije na temu integracije migranata je Akcijski plan Europske komisije za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021. do 2027., koji će biti detaljnije analiziran u ovom članku.
Za početak, što su zapravo Akcijski planovi Europske komisije? Ukratko, to su instrumenti kojima Europska komisija razlaže strateške ciljeve EU-a na detaljnije, mjerljive operativne korake. Donose se za sedmogodišnja razdoblja zato što su usko vezani s provedbom Višegodišnjih financijskih okvira (MFF[1]) koji se odlučuju za taj vremenski period – trenutno je na snazi MFF za razdoblje 2021. – 2027. U kontekstu integracijske politike, Akcijski plan Komisije je akcijski tek u polovičnom smislu te riječi s obzirom na navedenu umanjenu razinu ovlasti Unije, no bitan je upravo jer prati usmjerenje namjenskih fondova iz MFF-a. Također, Europska komisija na svojim službenim mrežnim stranicama omogućuje transparentno praćenje napretka svakog Akcijskog plana uz opis poduzetih implementiranih mjera za svaki navedeni strateški cilj, što je slučaj i za Akcijski plan za integraciju.
Struktura akcijskog plana
Akcijski plan je podijeljen u sljedećih pet poglavlja i zaključak:
Poticanje socijalne kohezije i izgradnja uključivih društava za sve
Iskustva stečena na temelju akcijskog plana za integraciju iz 2016. te ključnih činjenica i brojkama o integraciji i uključivanju
Ključna načela i vrijednosti iz akcijskog plana EU-a za integraciju i uključivanje
Mjere u glavnim sektorskim područjima
Mjere za potporu djelotvornoj integraciji i uključivanju u svim sektorskim područjima
U prva tri poglavlja Akcijski plan općenito opisuje vrijednosti na kojima Europska komisija temelji predložene mjere, uz prikaz bitnih podataka o integraciji migranata u EU. Prvenstveno se naglašava važnost uključivosti i osiguranja jedinstva i povezanosti zajednica, s obzirom na vrijednosti sadržane u ugovorima EU i Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Za razliku od prethodnog Akcijskog plana, u ovome su obuhvaćeni i migranti iz trećih zemalja i građani EU-a migrantskog porijekla, odnosno naturalizirani građani EU-a koji su bili građani treće zemlje. Takav pristup uzet je u sklopu odgovora na trajne izazove povezane sa zapošljavanjem, obrazovanjem, pristupom osnovnim uslugama i socijalnom uključenosti migranata, za što relevantni indikatori ukazuju na slabiju razvijenost u odnosu na domaće stanovništvo. Posebno je naglašena činjenica da je 40% migranata prekvalificirano za posao koji trenutno obavlja, kao i prepreke na koje nailaze migrantice s obzirom da je za njih vjerojatnije da dolaze u EU pridružiti se članu obitelju te češće nisu zaposleni i ne obrazuju se. To predstavlja neiskorišten gospodarski potencijal. Jedno istraživanje pokazuje da bi se potpunom integracijom migranata na tržište rada u EU neto fiskalni doprinos svakog migranta do 2035. mogao povećati za do 3500 EUR (Zajednički istraživački centar, 2020), s bitnim povećanjem uplata u mirovinske sustave.
Mjere Akcijskog plana razdvojene su na dva poglavlja: mjere u glavnim sektorskim područjima i mjere za potporu djelotvornoj integraciji i uključivanju u svim sektorskim područjima. Jednostavno rečeno, prvi dio odnosi se na ciljeve Europske komisije u pojedinim oblicima integracije (četiri stupa: obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo, stanovanje) te prvenstveno uključuje identificiranje problema i preporuke državama članicama za rješavanje istih. Praćenje implementacije operativnih koraka u sklopu tih četiri stupa može se pratiti na stranicama Europske komisije. S druge strane, mjere za potporu djelotvornoj integraciji su dodatnih pet načina kojima Komisija direktno nastoji pomoći integraciji migranata u Europskoj uniji:
izgradnja snažnijih partnerstava za djelotvorniji proces integracije
bolje mogućnosti za financiranje sredstvima EU-a u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027.
poticanje sudjelovanja i susretâ s društvom domaćinom
jačanje upotrebe novih tehnologija i digitalnih alata za integraciju i uključivanje.
S obzirom na isključivo podupiruće ovlasti koje EU ima u području integracije migranata, nije za očekivati pretjerano precizne operativne korake u planu, no ono što valja naglasiti jest povećanje izdvajanja iz fondova za razliku od prethodnog Akcijskog plana. Fond za azil, migraciju i integraciju (AMIF) iznosio je svega 1 milijardu EUR u planu iz 2016. Taj iznos povećan je na 9.88 milijardi EUR u MFF-u iz 2021. Zajednički fondovi koji također mogu služiti financiranju integracije su Europski socijalni fond (ESF+, 142 milijarde EUR), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR, 226 milijarde EUR) i Erasmus+ (26 milijarde EUR). Valja navesti doduše da je AMIF jedini fond koji je isključivo predodređen za migracijsku politiku.
Stupovi integracije
Obrazovanje. Europska komisija smatra da je obrazovanje u sklopu integracije migranata neizostavna stavka pri uspješnom uključivanju u društvo. Veće sudjelovanje djece migranata u obrazovnom sustavu može pozitivno utjecati na njihovu inicijalnu integraciju u društvo, primjerice putem učenja jezika, ali i na njihovu buduću kvalificiranost na tržištu rada. U kontekstu učenja jezika, Komisija navodi kako je ključno da organizirani programi učenja ne prestaju nekoliko mjeseci nakon dolaska u zemlju, već da bi se trebali nuditi i za srednje i napredne razine poznavanja. Također, potrebno je osigurati tečajeve građanske integracije koje bi useljenici mogli pratiti od samog dolaska te koji bi ih pratili tijekom procesa njihove integracije.
Zapošljavanje i vještine. Pri ovom stupu, ključno je prepoznati vještine migranata prije njihovog samog dolaska u zemlju. Kao što je bilo navedeno, postoji znatan postotak migranata koji su prekvalificirani za posao koji trenutno obavljaju, dok brojne države članice, uključujući Hrvatsku, imaju nedostatak radnika u pojedinim zanimanjima. To predstavlja neiskorištenu priliku za povećanje efikasnosti tržišta rada što EU nastoji ispraviti daljnjim radom na alatima koji mogu profilirati vještine državljana trećih zemalja.
Zdravstvo. Ako useljenik ima nedovoljan pristup zdravstvenim uslugama, to može izrazito negativno utjecati na cjelokupan proces integracije. Bitno je da su migranti informirani o svojim pravima i o uslugama koje mogu primati, uz poseban naglasak na migrantice koje obično slabije znaju jezik i društvene mreže. Osim upoznavanja migranata s njihovim mogućnostima, Komisija potiče i osposobljavanje zdravstvenih radnika za raznolikost potreba različitih skupina migranata.
Stanovanje. Priuštivo stanovanje izrazito je prisutan problem u državama članicama EU, pogotovo u Hrvatskoj, te je stoga dodatno izazovno pokušati ga riješiti u kontekstu imigranata. S druge strane, loši stambeni uvjeti i prostorna segregacija pridonose produbljivanju podjela između domicilnog stanovništva i doseljenika, te štete socijalnoj koheziji. Komisija u Akcijskom planu stavlja fokus na nekim inovativnim stambenim rješenjima, poput kombinaciji stanovanja sa zapošljavanjem i socijalnim uslugama. Navodi kako je ključno uzajamno učiti o borbi protiv diskriminacije na tržištu stambenih nekretnina te promicati primjereno i cjenovno pristupačno stanovanje.
Zaključci iz Akcijskog plana
Integracija migranata u svakom je smislu zahtjevan, dugotrajan i iscrpan proces, a u kontekstu Europske unije to nije nimalo drukčije. S obzirom na vrijeme pisanja članka (8.5.2025.), na službenoj stranici Europske komisije koja mjeri napredak Akcijskog plana, navedeno je kako je završeno svega 15% plana u okviru obrazovanja i 25% plana u okviru stanovanja. 100% plana unutar stupova zapošljavanja i zdravstva je u kontinuiranoj implementaciji. S obzirom kako je integracija migranata većinski pod ovlašću država članica EU, relativno skroman iznos predodređen za migracijsku politiku (9 milijardi u AMIF-u) ne začuđuje. Sami prijedlozi Akcijskog plana ne naginju znatno prema ijednoj od oprečnih integracijskih politika, odnosno multikulturalizmu ili asimilaciji. Unutar navedenih četiri stupa, naglasak je prvenstveno stavljen na obostranim naporima pri integraciji, u kojoj se od imigranata očekuje učenje jezika te građanskih i kulturnih običaja, ali i osposobljavanje domicilnog stanovništva na rad i suživot s useljenicima. Europska komisija smatra da jedino na taj način možemo ostvariti uspješnu društvenu koheziju.
FK 
Komentiraj