
U ovom članku analizira se alokacija sredstava iz EU fondova u Hrvatskoj u usporedbi sa Slovenijom i Poljskom po kategorijama navedenima u budžetu Europske unije. Istražuju se razlike u prioritizaciji i strukturi korištenja sredstava te se naglašava važnost usmjeravanja investicija prema dugoročno održivom gospodarskom rastu. Usporedba s ostalim članicama služi kao pomoć postizanju optimalne raspodjele sredstava za dostizanje prosječnog životnog standarda Europske unije.
Sama usporedba s drugima može se provesti iz dvije različite perspektive. Prva je tzv. “downward comparison”, u kojoj se uspoređujemo sa zemljama koje su ekonomski slabije razvijene od nas, s ciljem učenja na tuđim greškama i analize već postignutog napretka. Druga je perspektiva “upward comparison”, gdje se uspoređujemo s naprednijim zemljama kako bismo identificirali područja za poboljšanje, te upravo to i predstavlja svrhu ove analize.
Peer grupa
Pojam peer grupe označava grupu Hrvatskoj sličnih zemalja, bilo to zbog povijesnih, geografskih, ekonomskih ili nekih drugih razloga. Prva zemlja usporediva Hrvatskoj je Slovenija. Osim zajedničke povijesti, bitna sličnost je i činjenica kako je to također malo otvoreno gospodarstvo, relativno slične veličine hrvatskom, sa sličnom geografskom izloženosti drugim gospodarstvima. Prema podacima Svjetske banke preko trećine ukupnog izvoza Hrvatske i Slovenije ostvaruje se u međusobnoj razmjeni te u Italiji i Njemačkoj. Međutim, sama struktura izvoza je potpuno drugačija. Preko polovine ukupnog slovenskog izvoza čine strojevi, automobili i traktori te farmaceutski proizvodi, dok u Hrvatskoj iste skupine proizvoda čine tek četvrtinu ukupne vrijednosti izvoza. Također, postoji i mnogo kulturoloških sličnosti koje je teško objektivno prikazati. I najbitnije od svega jest kako je Slovenija trenutno na 91% prosjeka Europske unije prema paritetu kupovnog standarda (vidjeti grafikon 1.), što je čini najrazvijenijom bivšom socijalističkom zemljom, a nama pruža primjer kojemu bi trebali težiti, a u konačnici kojemu i konvergiramo, ali pitanje je koliko brzo i koliko dugoročno održivo.

Graf 1. Izvor: Eurostat
Druga zanimljiva zemlja za usporedbu je Poljska, koju se često spominje u kontekstu apsolutnog rekordera u povlačenju EU sredstava (vidi prethodni članak). Osim samih iznosa koji dolaze u Poljsku, još je bitnije razmotriti gdje se ulažu. Naime, postavlja se hipoteza “dobre” strukture potrošnje fondova zbog vrlo snažnog rasta kupovne moći u posljednje 24 godine. Na grafikonu 1. vidi se kako je i Poljska 2023. dosegnula visokih 80% prosjeka životnog standarda zemalja EU. Jedan je od mogućih razloga ovakve konvergencije Poljske k prosjeku EU jest pametno alociranje dostupnih EU sredstava u projekte koji imaju pozitivne povrate na investiciju.
Na grafikonu 2. može se uočiti uspješnost Hrvatske u privlačenju fondova. Vidljivo je kako u početnih par godina od ulaska u Europsku uniju efekt fondova nije došao do izražaja, što zbog procesa učenja, što zbog složenosti i dugotrajnosti izvedbe samih projekata. Udio EU sredstava u gospodarstvu naglo je rastao te se stabilizirao nakon 2019. godine na razini od preko 4% BDP-a. Glavni razlog tome je relativna (ne)razvijenost RH u odnosu na ostatak Europske unije, što potvrđuje i primjer Poljske u kojemu se udio sredstava u BDP-u smanjuje kako se približavaju prosjeku EU. Ovakva alokacija sredstava od strane Europske komisije potvrđuje relativno “lošu” početnu poziciju u kojoj su se sve bivše socijalističke zemlje našle, ali i stvara priliku za poboljšanje iste.

Graf 2. Izvor: Eurostat, Europska komisija
Struktura alociranih sredstava 2014.-2020.
Sljedeća tema koja će se razmotriti analiza je strukture alokacije sredstava iz proračuna Europske unije za financijski okvir od 2014. do 2020. godine. Iako bi bilo egzaktno usporediti prvi financijski okvir Slovenije i Poljske s našim prvim financijskim okvirom, to nije moguće zbog drugačijih naziva i ciljeva samih politika unutar EU. Proračun se dijeli na osam različitih kategorija od kojih su na našem prikazu prve četiri svrstane u ostalo jer ne postoje europski fondovi koji se direktno svrstavaju u iste te su gotovo zanemarive u odnosu na ostale kategorije (Administration, Compensation, Negative reserve i Global Europe). Posebno smo izdvojili Special instruments, koja služi za neuobičajene operacije EU,zbog alokacije 692 milijuna eura za posljedice potresa 2020. godine. Preostale su tri skupine u kojima se nalaze većina sredstava. U tablici niže možete vidjeti koje sve obuhvaća pojedina kategorija.
| Security and citizenship | – Fond za unutarnju sigurnost (ISF) |
| Smart and inclusive growth | – Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) – Kohezijski fond (KF) – Europski socijalni fond (ESF) |
| Sustainable growth: natural resources | – Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) – Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) |
Na grafikonu 3. vidljivo je kako Slovenija većinu svojih sredstava (67%) alocira u neki od fondova koji potiču pametan i inkluzivan rast. Najznačajniju potkategoriju ove skupine čine Ulaganja u rast i radna mjesta. Kako navodi Europska komisija na svojim stranicama glavni ciljevi ove skupine politika su razvoj gospodarstva temeljen na znanju i inovacijama, razvoj zelenijeg i konkurentnijeg gospodarstva te poticanje gospodarstva s visokom zaposlenosti koje osigurava gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Kohezija se definira kao privlačna međuatomska ili međumolekulska sila koja djeluje između istovrsnih susjednih čestica tvari pa se tim domišljatim nazivom želi naglasiti kako cijela Europa treba napredovati zajedno. Sredstva za ostvarenje navedenih ciljeva su veća participacija žena, starijih i imigranata u radnoj snazi, poticanje privatne inicijative u R&D, povećanje udjela visokoobrazovanih građana te smanjenje stakleničkih plinova. Usporedbe radi, unutar ove kategorije spadaju i poticaji za istraživanje i razvoj te obrazovanje mladih koji čine ukupno 8 posto alociranih sredstava za navedeno razdoblje u Sloveniji, a svega 3 posto u Hrvatskoj i Poljskoj. Druga najveća kategorija (30% za Sloveniju) ima za ciljeve osigurati pristojan životni standard poljoprivrednika i ribara te stabilnu i sigurnu opskrbu kupaca hranom po pristupačnim cijenama. Ispunjenje ovih ciljeva se pak najviše zasniva na direktnim transferima poljoprivrednicima i ribarima. Kategorija sigurnosti i građanstva odnosi se ponajprije na borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala te zaštitu vanjskih granica EU. Ukoliko pogledamo podatke za Poljsku vidimo vrlo sličnu raspodjelu sredstava po kategorijama, što ukazuje na standard raspodjele unutar Europske unije.

Graf 3. Izvor: Europska komisija
Kod Hrvatske je situacija drugačija, primjetan je udio (8%) sredstava pomoći za oporavak od posljedica potresa, međutim ukoliko se promatra cijelo razdoblje bez kategorije Special instruments situacija se tek djelomično mijenja te je 60 posto sredstava namijenjeno pametnom i inkluzivnom rastu te 35 posto održivom rastu i prirodnim resursima. Tijekom sedam godina, koliko je trajao ovaj financijski okvir, u Hrvatskoj je iz proračuna Europske Unije ukupno potrošeno 8,7 milijardi eura. Zbog razlike u strukturi između hrvatskog i europskog standarda u alociranju sredstava za pametan i inkluzivan rast, možemo zaključiti kako je u ranim godinama članstva u EU propušteno investirati značajan iznos sredstava u navedenu kategoriju.
Jesmo li se pomaknuli nabolje?
Budući da još nisu objavljeni detaljni podaci o izvršenju proračuna EU za 2023. godinu, preostaje analizirati 2021. i 2022., makar kao prve dvije godine službenog financijskog programa 2021.-2027. Radi jednostavnije usporedbe nazivi kategorija su ostavljeni istima, iako je došlo do nekih promjena. Situacija je malo drugačija, no i dalje različita od europskog standarda. Ukoliko izostavimo sredstva namijenjena obnovi od potresa, 61 posto sredstava je alocirano za rast (u Poljskoj 72 posto, u Sloveniji 68 posto), dok je čak 35 posto za potpore poljoprivrednicima i ribarima te ruralni razvoj (Poljska 26 posto, Slovenija 28 posto).

Graf 4. Izvor: Europska komisija
Zaključak
Kako bi održali rast gospodarstva i nakon trenutnog financijskog okvira Europske unije potrebno je što više dodijeljenih sredstava investirati u projekte koji će povećati i poboljšati produktivnost, participaciju radne snage, obrazovanje, inovacije i kompleksnost gospodarstva. Navedeno je važno kako bi Hrvatska u dugom roku mogla ostvarivati pozitivne i značajne povrate na današnje investicije. U odnosu na prethodni financijski okvir vide se pomaci u dobrom smjeru, međutim alokacija još uvijek nije razmjerna starijim članicama zemljama, a postavlja se ključno pitanje kakva će biti struktura korištenja sredstava u razdoblju do 2027. i hoće li ona moći osigurati dugoročnu konvergenciju životnom standardu Europske unije u radzoblju kada će EU fondovi imati sve manji značaj u hrvatskom gospodarstvu.
Jakov Čorak
Izvori
- https://oec.world/en/profile/country/hrv
- https://databank.worldbank.org/home.aspxhttps://ec.europa.eu/eurostat/data/database
- https://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2010:2020:FIN:en:PDF
- https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/eu-budget/long-term-eu-budget/2021-2027/spending-and-revenue_en

Komentiraj