FK

Uvod

U suvremenome svijetu u kojem se gospodarstva isprepliću, Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF) vrlo su važan instrument financiranja zemalja Europske unije, a koji za cilj imaju smanjiti ekonomske i socijalne razlike među regijama EU. Ovi fondovi igraju bitnu ulogu u poticanju gospodarskog rasta, poboljšanju konkurentnosti, smanjenju regionalnih razlika, poticanju istraživanja i inovacija te zaposlenosti i obrazovanja. Fokusira se na smanjenje razvojnih dispariteta između regija unutar EU-a. Cilj je ovoga fonda podržati manje razvijene regije, potičući gospodarski rast, zapošljavanje i unapređenje infrastrukture.

Glavni europski strukturni i investicijski fondovi uključuju:

1. Kohezijski fond – fokusira se na smanjenje razvojnih dispariteta između regija unutar EU-a. Cilj je ovoga fonda podržati manje razvijene regije, potičući gospodarski rast, zapošljavanje i unapređenje infrastrukture.
2. Europski socijalni fond (ESF) – usmjeren je na poboljšanje zapošljivosti, poticanje socijalne inkluzije i ulaganje u ljudske resurse. Financira programe i projekte usmjerene na obrazovanje, osposobljavanje i prilagodbu radnoj snazi.
3. Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) – podržava regionalni razvoj, potiče inovacije, jača konkurentske prednosti i unaprjeđuje infrastrukturu. Fokusira se na područja kao što su istraživanje i razvoj, energetska učinkovitost i održiva urbanizacija.
4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) – namijenjen je podršci ruralnom razvoju, poljoprivredi i šumarstvu. Financira projekte koji potiču održivost, razvoj ruralnih zajednica i diverzifikaciju gospodarskih aktivnosti.
5. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) – usmjeren je na poticanje održivog ribarstva, akvakulture i ruralnog razvoja u obalnim područjima.

Važno je napomenuti kako su ovi fondovi dio višegodišnjih financijskih okvira koji se obično usvajaju na razdoblje od sedam godina. Tijekom razdoblja od 2021. do 2027. godine, Europski fondovi usredotočuju se na ključne izazove poput digitalne transformacije, zelene tranzicije, otpornosti na klimatske promjene te socijalne i ekonomske kohezije. Svaka država članica izrađuje svoje operativne programe kako bi odredila specifične prioritete i projekte koje će financirati putem Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Fondovi nisu rashodi proračuna

Europski fondovi dio su rashoda proračuna EU koji se koristi za podršku različitim programima i politikama u državama članicama. Ti fondovi su sredstva koja se dodjeljuju kako bi se ostvarili gore navedeni ciljevi definirani europskim politikama.

S druge pak strane, rashodi proračuna EU obuhvaćaju sve troškove koje EU ima, uključujući administrativne troškove, troškove politika i programa te plaćanja prema državama članicama ili drugim korisnicima sredstava. To uključuje i izdatke koji se financiraju iz europskih fondova.

Odakle dolaze “europski” novci?

Svake godine do 1. rujna Europska komisija sastavlja prijedlog proračuna Europske unije za iduću godinu. Nakon što Europsko vijeće potvrdi prijedlog proračuna, isti ide na glasanje u Europski parlament. Kao i svaki drugi proračun, i ovaj se sastoji od prihoda i rashoda koji bi trebali biti uravnoteženi.

Prihodi proračuna najvećim dijelom dolaze iz doprinosa na temelju bruto nacionalnog dohotka (42 posto), koji ujedno služe za pokrivanje viška rashoda nad prihodima,  carine na uvoz iz trećih zemalja (van EU, 11 posto), udio u PDV-u svake zemlje (8 posto) te ostali prihodi (36 posto) koji se većinom sastoje od operacija povezanih s državnim jamstvima i neto pozajmljivanjem.

Graf 1. Izvor: Europska komisija

Na što se troše fondovi?

Potrošnja sredstava se u razdoblju od 2014. do 2020. dijelila na šest glavnih kategorija, od kojih je najveća Smart and Inclusive Growth (62 posto). Glavni je cilj ove kategorije jačanje konkurentnosti i povezanosti unutar EU, a ista je najznačajnija jer omogućava razvoj slabije razvijenih regija te veći povrat na investicije u budućnosti.

Druga najveća kategorija potrošnje EU sredstava je Sustainable Growth: Natural Resources (24 posto) iza čijeg se naziva nalaze subvencije poljoprivrednicima i ribarima, dok ostale kategorije prikazane na donjem grafikonu zajedno čine manje od 15% potrošnje EU sredstava. Uslijed pandemije 2021. pokrenut je novi program Next Generation EU za oporavak gospodarstava država članica. Sredstva se alociraju proporcionalno nastaloj šteti tijekom pandemije, stoga zemlje koje je šok pogodio iznadprosječno dobivaju najviše.

Graf 2. Izvor: Europska komisija

Put novca

Sljedeći grafikon prikazuje kretanje sredstava unutar budžeta Europske unije u milijunima eura u razdoblju od 2014. do 2022., odnosno razliku isplata iz EU fondova i uplata u njih. Vidljivo je kretanje sredstava iz relativno razvijenijih zemalja EU k manje razvijenima, pa su tako Njemačka i Francuska ujedno i najveći  neto uplatitelji u zajednički budžet dok je najveći neto primatelj sredstava Poljska. Razlog tome je, pored veličine gospodarstva navedenih članica,  njihova relativna (ne)razvijenost u odnosu na ostatak EU.

Graf 3. Izvor: Europska komisija

Udio fondova u BDP-u

Na grafikonu niže prikazan je višegodišnji prosjek udjela neto primitaka EU fondova u BDP-u zemalja „Nove Europe“ za dva razdoblja.

Prvo je razdoblje 2005.-2013., odnosno razdoblje nakon ulaska većine novih članica u Europsku uniju (2004., osim Bugarske i Rumunjske koje su ušle 2007.), dok drugo razdoblje predstavlja višegodišnji financijski okvir 2014.-2020. nakon ulaska Hrvatske u EU.

Ovakav prikaz daje mogućnost usporedbe povlačenja sredstava između Hrvatske i ostalih tranzicijskih zemalja u prvim godinama nakon ulaska u Uniju, a posebice zbog velikog proširenja 2004. Uspoređujući plavu boju za Hrvatsku (prve godine u Uniji 2014.-2020.) sa žutom bojom ostalih zemalja, može se zaključiti da smo uspjeli privući relativno više neto primitaka iz EU fondova nego Slovačka, Češka i Slovenija. S druge su strane značajno više privukle baltičke zemlje, Poljska, Bugarska i Mađarska.

Graf 4. Izvori: Europska komisija i Eurostat, obrada autora

Daljnje analize će se većinom usmjeriti na strukturu primitaka iz EU fondova za Sloveniju, zbog zajedničke prošlosti, slične kulture i mentaliteta, te Poljsku zbog velike konvergencije ka prosjeku EU i efikasne alokacije sredstava iz fondova.

Jakov Čorak

Izvori:

1. Eurostat (2024)
2. Europska komisija (2024), https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/eu-budget_en